U fokusu globalne javnosti danas su 60. predsjednički izbori koji se održavaju u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), a jasno je da o ishodu izbora ovise brojni procesi na međunarodnoj političkoj sceni.
Desetine miliona Amerikanca će birati između kandidatkinje Demokrata i aktuelne potpredsjednice Kamale Harris, te kandidata Republikanaca i bivšeg predsjednika Donald Trumpa.
Američka vanjska politika u svijetu
Svakako, u slučaju da Kamala Harris naslijedi Joe Bidena u Bijeloj kući, američka vanjska politika neće značajno mijenjati svoj kurs, dok bi u slučaju povratka na funkciju predsjednika Donald Trump mogao napraviti zaokret kako unutar federacije tako i na globalnom planu kada je riječ o vanjskoj politici SAD.
U periodu kada na globalnoj političkoj areni traje nekoliko konflikta, uključujući rat u Ukrajini i agresiju Izraela nad Palestincima, povratak Trumpa bi mogao značiti manju involviranost američke politike u zonama konflikta.
U prvom redu tu se misli na podršku Ukrajincima protiv ruske agresije, zatim pitanje Tajvana, dok je jedino zajedničko na oba politička spektra podrška Izraelu.
Bojaz jeste svakako da bi se Trumpov izolacionizam mogao odraziti na NATO i sigurnost budućnosti alijanse i njenog značaja na evropskom tlu.
Američka vanjska politika u BiH
Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, nisu ispunjena očekivanja tokom prvog mandata Donald Trumpa, kada se vjerovalo da će takav izbor izrazito negativno odraziti na Zapadni Balkan i stabilnost naše države.
S druge strane, još manje su ispunjena očekivanja u mandatu Joe Bidena, koji je bio veliki zagovornik za stabilnost nezavisne Bosne i Hercegovine tokom agresije, međutim izostalo je dosljednosti u takvoj politici u prethodne četiri godine, te je SAD sve manje koristila tvrdu moć (hard power) u kontekstu interesa naše države.
U svakom slučaju, osjetno je da BiH nije bila u vrhu strateških ciljeva američke vanjske politike ni kada je riječ o Zapadnom Balkanu, te da je takva ostavljena na margini i nerijetko kao trening teren za karijerne diplomate.
Stoga, barem gledajući kratkoročno, ko god da pobijedi izbore u Sjedinjenim Američkim Državama ne bi trebao stvoriti veliki shift i promjenu kada je riječ o američkoj politici unutar i prema BiH, no promjena na globalnom planu u slučaju povratka Donalda Trumpa bi se u doglednoj budućnosti svakako mogle negativno odraziti i na našu zemlju.
I dok su ankete uoči izbora davale blagu prednosti Kamali Harris, ne smije se zaboraviti ni činjenica da se konzervativni kandidati i partije puno lakše vraćaju na vlast nego što je to s kandidatima koji su dalje od desne strane političkog spektra.